Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića.
 
Danfoss
Menu

Česta pitanja

AiP   |   Milan Stanić  |  01.11.2010.

Frekvencijski pretvarači

Frekvencijski pretvarači su uređaji za kontinuiranu promjenu brzine vrtnje elektromotora. Danas sa svojim namjenskim funkcijama čine središte reguliranog elektromotornog pogona. Frekvencijski pretvarači omogućuju mjerenje varijabli i dijagnostiku, te zaštitu, nadzor, upravljanje i regulaciju elektromotornog pogona odnosno procesnih veličina.

Trebate li samo putem potenciometra ili tipkala regulirati brzinu motora? Želite li regulirati tlak, protok, razinu tekućine, temperaturu, sinkronizirati Vaše transportere, zamijeniti i modernizirati stare elektromotorne pogone? Želite li samo ograničiti poteznu struju i omogućiti mekani zalet Vašeg motora, bez mehaničkih naprezanja? Sve to mogu frekvencijski pretvarači, ili kako ih još volite zvati – frekventni pretvarači, frekventni regulatori, inverteri...

Automatika sama za sebe ne znači puno. Ona se mora primjeniti na određene industrijske procese. Od tuda ime Automatika i procesi! Unaprijedimo Vaše pogone!

 

1.)    Kako radi frekvencijski pretvarač?

Princip rada se zasniva na činjenici da je brzina vrtnje kaveznog asinkronog motora proporcionalna frekvenciji napona koji dovodimo na stezaljke motora:

gdje su n - brzina vrtnje motora u min-1, f - frekvencija napona u Hz, p - broj pari polova motora.

Frekvencijski pretvarač se sastoji od četiri veće cjeline: diodnog ispravljača, istosmjernog međukruga, izmjenjivača i upravljačkog dijela. Diodni ispravljač stvara istosmjerni napon od ulaznog izmjeničnog napona. Izmjenjivač nakon toga algoritmom pulsno-širinske modulacije daje na izlazu trofazni izmjenični napon željene (tražene) frekvencije.

 

2.)    Kako dimenzionirati frekvencijski pretvarač?

Frekvencijski pretvarač dimenzionirajte prema nazivnoj struji motora. Dakle, nazivna struja frekvencijskog pretvarača treba biti veća ili jednaka od nazivne struje motora. Uvriježeni je stav da se frekvencijski pretvarač dimenzionira prema nazivnoj snazi, ali to može biti riskantno zbog činjenice da neki motori (npr. višepolni) mogu za istu snagu imati veću nazivnu struju.

 

3.)    Smijem li upotrijebiti frekvencijski pretvarač koji ima manju nazivnu struju od nazivne struje motora?

Smijete, ukoliko je moment tereta manji od nazivnog momenta frekvencijskog pretvarača. Ovisno o vrsti tereta, najčešće treba smanjiti brzinu vrtnje motora, kako bi moment tereta postao manji od nazivnog momenta frekvencijskog pretvarača. Ovakvo rješenje se primjenjuje najčešće u slučaju nužde, kada proizvodnja ne smije stati.

 

4.)    Smijem li frekvencijskim pretvaračem regulirati brzinu vrtnje više motora?

Smijete, ali imajte na umu da se promjenom frekvencije izlaznog napona, proporcionalno mijenja brzina vrtnje svakog motora. Nazivna struja frekvencijskog pretvarača treba biti veća ili jednaka zbroju nazivnih struja priključenih motora! I još dvije bitne preporuke:

a)      ugradite zaštitu od preopterećenja u granama prema motorima

b)      razlika u snagama motora neka ne bude veća od 2 do 3 reda veličine snage (u protivnom mogu nastupiti problemi pri pokretanju)

 

5.)    Može li frekvencijski pretvarač vrtjeti motor brzinom većom od nazivne?

Može. Neki VLT® frekvencijski pretvarači mogu na izlazu dati napon frekvencije i do 1000 Hz! Treba naznačiti da brzinama iznad nazivne smanjujemo životni vijek motora (posebno ležajeva) i da nekada to nije moguće zbog tereta (posebno onih s kvadratnom momentnom karakteristikom kao što su centrifugalne crpke ili ventilatori).

 

6.)    Kojom minimalnom brzinom smijem vrtjeti motor?

Ovisi o vrsti tereta i opterećenju pri malim brzinama. Ovdje nije fokus na frekvencijskom pretvaraču, jer on može davati frekvencije izlaznog napona od 0 do 1000 Hz. Fokus je na motoru koji se hladi vlastitim ventilatorom na osovini. Što je manja brzina vrtnje, slabiji je efekt hlađenja. Obično preporučamo da minimalna brzina bude oko 30% nazivne brzine. U slučaju da se motor treba vrtjeti još manjom brzinom, valja razmotriti ugradnju motora s prisilnom ventilacijom.

 

7.)    Kako upravljati putem frekvencijskog pretvarača?

Frekvencijskim pretvaračem možemo upravljati lokalno (putem LCP panela) i daljinski (putem upravljačkih stezaljki ili putem serijske komunikacije). Za više primjera upravljanja, kliknite ovdje.

 

8.)    Kako pravilno mehanički ugraditi frekvencijski pretvarač?

Ukoliko vaš frekvencijski pretvarač ugrađujete van elektroormara, preporučujemo da frekvencijski pretvarač bude u stupnju mehaničke zaštite većem od IP54. Ukoliko ugrađujete u elektroormar, dovoljan je stupanj zaštite IP00, IP20 ili IP21. Potrebno je paziti da frekvencijski pretvarač dobro naliježe na zid ili temeljnu ploču kako bi se zatvorila rebra hladnjaka i ostvario efekt dimnjaka koji će osigurati kvalitetno hlađenje frekvencijskog pretvarača. Potrebno je i predvidjeti prostor ispod i iznad pretvarača (ovisno o snazi, 10 cm i više), zbog nesmetane cirkulacije rashladnog zraka.

 

9.)    Da li je nužna uporaba oklopljenog kabela prema motoru?

Uporaba RSO filtra, oklopljenog kabela prema motoru i pravilno uzemljenje oklopa obujmicom s obje strane kabela, smanjit će elektromagnetske smetnje na ostalu opremu u blizini. Stoga svakako preporučamo uporabu oklopljenog kabela. Napominjemo da napojni kabel na ulazu ne treba biti oklopljen.

 

10.) Kako promjeniti smjer vrtnje motora?

Smjer vrtnje motora najjednostavnije možete promijeniti parametrom u frekvencijskom pretvaraču ili aktiviranjem digitalnog ulaza koji je programiran za promjenu smjera (obično digitalni ulaz 19). U krajnjoj liniji možete zamijeniti dvije faze na izlazu (ne na ulazu!), međutim to može biti mukotrpno kod većih presjeka kabela.

 

11.) Postoje li frekvencijski pretvarači s jednofaznim ulazom i trofaznim izlazom?

Postoje. Bitno je napomenuti da frekvencijski pretvarači nisu transformatori i da ne mogu dati na izlazu napon koji je veći nego onaj na ulazu. Stoga, ako imate napajanje od 230 V, tada na izlazu možete dobiti napon 3x230 V, a ne 3x400 V. Iz tog razloga, ovi frekvencijski pretvarači se proizvode na manjim snagama, obično do 2.2 kW.

 

12.) Sklopnik na ulazu - da ili ne i zašto?

Sklopnik ugrađujemo uvijek kada je potrebno galvansko odvajanje motora od mreže. Sklopnik se smije ugraditi i na ulazu i na izlazu frekvencijskog pretvarača, ali naglašavamo slijedeće: dopuštena učestalost uklopa frekvencijskog pretvarača na ulazu je 1-2 puta u minuti. Učestalost uklapanja i isklapanja na izlazu nema ograničenja.

 

13.) Otkad smo ugradili frekvencijski pretvarač, čuje se neprekidan zvižduk(pištanje). Što je to?

To je magnetska buka motora, koja je uzrokovana činjenicom da napon na izlazu frekvencijskog pretvarača nije sinusoidalan. Izlazni izmjenični napon stvara izmjenjivač čiji IGBTi rade na frekvenciji od 3 kHz koju ljudsko uho čuje. Kako bismo smanjili buku, potrebno je podići sklopnu frekvenciju, čime se ona preseli u frekvencijsko područje koje je na pragu čujnosti ljudskog uha. Podizanjem sklopne frekvencije, povećavamo i mehaničko i električno naprezanje izolacije motora.

 

14.) Trebam li ugraditi dodatnu ventilaciju u elektroormaru?

Najviše ovisi o tome kolika je disipacija (razvijena toplina u ormaru) i kolika je razlika u temperaturi ulaznog i izlaznog zraka:

Ova formula se upotrebljava za procjenu minimalnog protoka zraka na 20 °C i pri tlaku od 101,3 kPa.

Naravno, potrebno je napraviti na elektroormaru ulazni i izlazni otvor s filtrom za rashladni zrak. Za normalne uvjete rada, rashladni ventilator u frekvencijskom pretvaraču i pravilna mehanička ugradnja osigurat će nesmetan rad i bezugradnje dodatne ventilacije.

 

15.) Smijem li frekvencijski pretvarač ugraditi u eX zonu?

Frekvencijski pretvarač ne smije biti u području opasnosti od eksplozije. Svaki pretvarač na izlazu mora imati sklopku koja u zadanom vremenu mora prekinuti napajanje motora. Preporučuje se i ugradnja du/dt filtra ili sinusnog LC filtra kako bi se ograničile vršne vrijednosti izlaznog napona. Motor mora imati toplinsku sondu.




Preuzimanje kataloga


Novosti

 
Ovaj tjedan smo u Lundu,u sjedištu tvrtke Comsys AB,potpisali ugovor o suradnji za hrvatsko tržište.
 
Od 01.06.2017. možete nas posjetiti u novom uredu na adresi Petrovaradinska 5, 10000 Zagreb.
 
Na FERu smo održali seminare o frekvencijskim pretvaračima za prve grupe polaznika.
 
Nova adresa sjedišta tvrtke Automatika i procesi d.o.o. je Bubnjaračka 28, 10090 Zagreb.